Proces demokratizacije i pomirenja u regiji
Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića kraj Obrovca u Hrvatskoj osnovana je 2015. godine.
Tradicionalno, svake godine u kolovozu, u suradnji s Centrom za istroriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada organiziramo znanstveni skup o srpsko-hrvatskim odnosima u Golubiću.
Naš glavni cilj je poticanje suradnje u regiji te promicanje demokratskih vrijednosti i pomirenja. Naši skupovi imaju značajan utjecaj na društvo, naglašavajući toleranciju, podržavajući politiku regionalne stabilnosti i jačanja partnerstva za mir.
Suočavanje s prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije
Narodi bivše Jugoslavije proživjeli su dva svjetska rata i niz sukoba devedesetih godina 20. stoljeća, koji su oblikovali njihove političke, ekonomske i kulturne odnose. Etnički sukobi započeti 1991. godine ostavili su dubok trag mržnje i sukoba. Ipak, postoje inicijative za obnovu povjerenja i zajednički suživot.
Naši projekti podržavaju višenacionalni i multidisciplinarni pristup suočavanju s prošlošću, temeljeni na nepristranom korištenju povijesnih dokumenata. Cilj nam je prevladati mržnju i približiti se demokratskim vrijednostima europskih društava, stvarajući modernu demokratsku zajednicu koja omogućuje ekonomski razvoj i dugoročnu stabilnost.
Srpsko-hrvatski odnosi kao imperativ regionalne suradnje
Naš rad podržava proces regionalne stabilnosti i pomirenja na znanstvenoj, kulturnoj i političkoj razini, stvarajući mrežu znanstvenika spremnih pružiti podršku ovom procesu. Uključuje:
- Izvinjenja predsjednika država za počinjene zločine tijekom ratova.
- Formiranje međudržavnih parlamentarnih grupa koje podržavaju proces pomirenja.
- Osnivanje komisija koje će se objektivno baviti ratovima i čiji će rezultati biti obvezujući za države.
- Jačanje međudržavne suradnje i povjerenja kroz projekte koji potiču suradnju i bolje političke odnose.
Hrvatsko-srpski odnosi kao ključni faktor politike regionalne stabilnosti
Zbog ključne uloge srpsko-hrvatskih odnosa u stvaranju i raspadu jugoslavenskih država, posvećujemo im posebnu pažnju. Prvu podršku u političkoj sferi dobili smo od Janka Veselinovića, prvog predsjednika parlamentarne grupe prijateljstva s Republikom Hrvatskom u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Zašto srpsko-hrvatski odnosi baš u Golubiću?
U prvoj polovici 2008. godine, Janko Veselinović predložio je direktoru Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje Darku Gavriloviću, da jedan od znanstvenih skupova bude održan u njegovom rodnom selu Golubiću, s temom hrvatsko-srpskih odnosa. Golubić je dalmatinsko selo između Sjevernog Velebita i kanjona rijeka Krupe i Zrmanje, u općini Obrovac, Zadarska županija. Prema popisu iz 2001. godine, selo je imalo 36 stanovnika. Znanstvenici su na prvom skupu zatekli ruševine kuća, mnogo koza i ponekog magarca u hladu, te staru školu bez prozora, vrata i struje. Takvi su uvjeti bili 2008. godine. Tada se prvi put u tom povratničkom selu okupilo dvanaest znanstvenika s prostora bivše Jugoslavije i iz SAD-a. Zaključci doneseni na tom skupu imali su značajan utjecaj na sve naše skupove u narednih petnaest godina, zbog moralno neprihvatljivih oscilacija u unapređenju hrvatsko-srpskih odnosa.
Srpsko-hrvatski odnosi 15 godina kasnije
Petnaest godina kasnije, selo Golubić broji više od 100 stanovnika, a zahvaljujući našim znanstvenim skupovima, obnovljena je mjesna osnovna škola. Naši skupovi postali su mjesto suradnje srpskih i hrvatskih političara, znanstvenika i predstavnika manjinskih zajednica, kao i razmjene ideja. Jedan od ključnih pokazatelja našeg uspjeha je potpisana deklaracija o suradnji na skupu „Srpsko-hrvatski odnosi u 20. stoljeću“ u kolovozu 2022. godine, parafirana od strane Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, i Milorada Pupovca, predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj.
Ciljevi održanih skupova o hrvatsko-srpskim odnosima su:
- Jačanje veza znanstvene zajednice dviju država kroz poticanje istraživanja relevantnih tema.
- Promicanje znanstvenih radova koji se bave razvojem ekonomije (agroekonomija, ruralni turizam) i njihova prezentacija lokalnom stanovništvu, čime se doprinosi održivom razvoju.
- Uspostavljanje komunikacije i suradnje znanstvenika i političara radi unapređenja srpsko-hrvatskih odnosa.
- Podrška političkim akterima koji zagovaraju politiku pomirenja i uspostavljanje suradnje između srpskih i hrvatskih stranaka koje predstavljaju nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Srbiji.