Promocija knjige “Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta”
Promocija knjige autora Darka Gavrilovića i Janka Veselinovića “Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta” održana je 16.marta na Teološkom fakultetu u Beogradu. Na promociji su učestvovali autori i jedan od recenzenata, Pavle Runić. Knjiga predstavlja višegodišnji plod rada autora na pomirenju između Srba i Hrvata, normalizaciji političkih odnosa između Srbije i Hrvatske i trudu da se na primeru jedne lokalne zajednice – opština Obrovac – podstakne da život bude ne samo održiv već i plodonosan prevazilazeći etničke podele a insistirajući na saradnji.
U prvom delu knjige, Darko Gavrilović je predstavio neke od svojih dosadašnjih radova koji se bave posledicama ratova, održavanju postratovske mržnje i predrasuda koji nanose štetu dobrosusedskim odnosima dve države, a samim tim i razvojnim kapacitetima Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Predstavivši čitaocima segmente identiteta Srba u Hrvatskoj, autor je pružio mogućnost da, na osnovu izjašnjavanja velikog broja Srba i Hrvata da su hrišćanske veroispovesti, zapamte a potom i slede suštinske Hristove pouke ka uspostavljanju mira. Na taj način, on je dogradio politiku regionalne stabilnosti i pomirenja i zadatke mirovnih studija i obrazovanja upozoravajući kako mnogi “kažu da su za Hrista, a u srcima im mržnja. Kažu da su Božiji, a pozivaju na osvetu i rat.
Gavrilović tvrdi da “kada žrtva prebiva u stanju mržnje to je upravo ono što žele zločinci koji i sami žive mržnju. Ako se ne oprosti, na simboličan način pobeđuje počinitelj, jer njegova želja i jeste bila da žrtva nema budućnost. Opraštanjem se, osim duhovnog odvajanja od nametnutih veriga koje je na žrtvu bacio počinilac, dolazećim generacijama u isto vreme ukazuje na grešnost zločina, ali i na veličanstvenost oprosta i pomirenja da bi suživot se nastavio dalje, baš tamo, gde je nekada zbog masovnih ubistava stao. I konačno, opraštanjem počiniocu, ne lišava ga se kazne koju treba da dobije za počinjeni zločin, ali se postiže dvoje: onaj koji mu oprašta dobija toliko humanističko preimućstvo da počinioca ili njegove sledbenike razoružava kada je u pitanju bilo kakvo dalje “opravdavanje” zločina, a onaj koji je počinilac dobija priliku da tokom višegodišnje zatvorske kazne shvati sopstvenu grešnost, da se pokaje i da se zakonom spreči bilo kakvo njegovo dalje duštveno-političko angažovanje u cilju podsticanja mržnje.”
Zbog toga, Gavrilović smatra da “ovaj segment opraštanja veoma je bitan za uspostavljanje dobrih odnosa, na ličnom nivou između Srba i Hrvata, jer sagledavajući im zajedničku istoriju, opraštanje nije ni malo lak proces unutar kojeg je teško pobediti emotivni nemir, ako se zadržavaju gorčina i gnev, a da im u tome pomažu neodgovorne političke elite uz podršku jednako neodgovornih sveštenih lica, medija i intelektualaca.
U drugom delu knjige, Janko Veselinović je pred čitaoce izneo radove koji predstavljaju deo ploda njegovog dosadašnjeg rada kao pravnika na unapređivanju političkog položaja Srba u Hrvatskoj ali i razvojnih potencijala za uspostavljanje održivog mira u Hrvatskoj. Proučavanjem i davanjem primera razvojnih potencijala na polju agroekonomije i ruralnog turizma, ovaj autor je pokazao da postoji veliki prostor za zajednički napredak i održivi razvoj Srba i Hrvata.
Tom prilikom autor je rekao: “Srbi iz Hrvatske su narod Nikole Tesle i Milutina Milankovića, Josifa Pančića… narod gde je svoj prosvetiteljski rad započeo Dositej Obradović. To je narod koji ima manstire sagrađene pre sedam vekova kao što su Krupa, Krka, Dragović…To je narod Sime Matavulja, Vladana Desnice i drugih značajnh kulturnih poslenika. Identitet tog dela srpskog naroda je nešto najvrednije u njemu. Ali identitet čuva narod i narod njega. Moji napori su da ukažem da je ekonomsko osnaživanje Srba u Hrvatskoj kroz razvoj turizma, održivih formi poljoprivrede i stočarstva, kao i zanatstva put da se srpska zajednica održi i možda revitalizuje. Prvenstveno zbog potencijala koje imaju jer pretežno žive uz more, uz nacionalne parkove, parkove prirode, krajeve pogodne za razvoj poljoprivrede i turizma”.
Četrnaesti međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-srpski odnosi – pitanja nacionalnih manjina, politički mitovi, dominantni narativi i kultura sjećanja”
Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje.
Udruga za povijest, suradnju i pomirenje
Na Četrnaestom međunarodnom znanstvenom skupu „Hrvatsko-srpski odnosi – pitanja nacionalnih manjina, politički mitovi, dominantni narativi i kultura sjećanja”, u Golubiću kod Obrovca u Hrvatskoj koji je održan od 23 do 26. kolovoza 2021.godine zaključeno je kako politički odnosi državnih vrhova Republike Hrvatske i Republike Srbije ne postoje. U regionu nedostaje konzistentno vođenje politike regionalne stabilnosti i pomirenja. Od 2012., godine nema iskoraka u hrvatsko-srpskim odnosima, a EU pokazuje sve manje interesa za riješavanja tih pitanja. Istaknuto je da su Hrvati u Srbiji isključeni iz procesa donošenja odluka. I Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji i dalje imaju negativni status u javnosti što je posljedica političkih mitova, dominantnih narativa i nekritičkih kultura sjećanja. Ipak, postoje i pozitivni pomaci u odnosima dva naroda. Oni se odnose na popravljen položaj Hrvata u Vojvodini kada je riječ o institucijama kulture i odgoja, a za Srbe povratnike u Dalmaciji je istaknuto da se situacija popravila ne samo participacijom predstavnika Srba u procesima donošenja odluka već i u učestvovanju srpske populacije u turističkom razvoju Hrvatske kroz posebice dinamično učestvovanje u svim vidovima ruralnog turizma.
At the Fourteenth Scientific Conference “Croatian-Serbian Relations – Minority Issues in Southeast Europe: Political Myths, Memory and Reconciliation“ that was held in Golubić near Obrovac in Croatia, from 23 to 26 August 2021, it was concluded that political relations between the state leaders of the Republic of Croatia and the Republic of Serbia do not exist. Consistent policy of regional stability and reconciliation is not implemented. Since 2012, there have been no strides in Croatian-Serbian relations, and the EU is showing less and less interest in resolving these issues. It was pointed out that Croats in Vojvodina are excluded from the political decision-making process in Serbia. Both Serbs in Croatia and Croats in Serbia still have a negative status in public life, which is an effect of political myths, dominant narratives and uncritical cultures of memory. However, there are also positive developments in the relations between the two nations. They refer to the improved position of Croats in Vojvodina when it comes to cultural and educational institutions. Serbian representatives in Croatia are involved in decision-making processes but also Serbian returnees participate in development of Croatian tourism strategies throu dynamic participation in all aspects of rural tourism.
Trinaesti međunarodni znanstveni skup „Srpsko – hrvatski odnosi, ekstremizam kao uzročnik destabilizacije regiona“
Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje.
Udruga za povijest, suradnju i pomirenje
Na Trinaestom međunarodnom znanstvenom skupu „Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao uzročnik destabilizacije regiona“ koji je održan u Golubiću (obrovačkom) 24. kolovoza 2020., u formi internet konferencije, učestvovali su znanstvenici i političari iz Srbije i Hrvatske. Tom prigodom iznesena je jednodušna ocijena kako srpsko-hrvatski odnosi se i dalje nalaze pod pritiskom političkog ekstremizma, ali kako najnovija događanja na političkoj sceni u Hrvatskoj daju nadu u popravak međunacionalnih odnosa. Od strane političara je sugerirana važnost razvoja odnosa i to kroz popravljanje položaja srpske odnosno hrvatske zajednice u dvije države što bi trebalo biti vidljivo kroz participaciju obe manjine u onim dijelovima vlasti koji su bitni za njihovu opstojnost i razvoj. Znanstvenici su podržali inicijativu kojom bi se pokrenuli znanstveni i gospodarski međudržavni projekti koji bi pridonijeli razvitku regiona. Također, istaknuta je važnost eliminacije ekstremističkog nasilja kao i marginalizacije ekstremno desnih stranaka glede uspostave boljih odnosa između dvije države što bi vodilo ka realizaciji politike regionalne stabilnosti i pomirenja.
Scholars and politicians from Serbia and Croatia participated in the Thirteenth International Scientific Conference “Croatian-Serbian Relations, Extremism as a Factor of Destabilizing the Region”, which was held in Golubić (Obrovac) on August 24, 2020, in the form of internet conference. On that occasion, a unanimous assessment was made that Serbo-Croatian relations are still under the pressure of political extremism, but that the latest developments on the political scene in Croatia give hope for the improvement of Serbo-Croat political relations. Politicians suggested the need to build on relations by improving the position of the Serbian and Croatian communities in the two countries, which should be visible through the participation of both minorities in those parts of government that are important for their survival and development. The scholars gave a support to an initiative that launches scientific and economic interstate projects that have contributed to the development of the region. Also, the importance of eliminating extremist violence as well as the marginalization of extreme right-wing parties was emphasized in order to establish better relations between the two countries, which would lead to the realization of a policy of regional stability and reconciliation.
DVANAESTI MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP U GOLUBIĆU (obrovačkom)
Golubić (Obrovački), Hrvatska, 22-25.avgust 2019.
Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje
Udruga za povijest, suradnju i pomirenje
U razdoblju od 22 do 25.8.2019, u Golubiću (obrovačkom) održan je Dvanaesti međunarodni znanstveni skup i skup političara iz Srbije i Hrvatske pod nazivom „Hrvatsko-srpski odnosi; izbjeglištvo, povratnici i ideologija kao činitelji izgradnje identiteta“. Na skupu su učestvovali znanstvenici, predstavnici nevladinog sektora i politički predstavnici stranaka i pokreta koji zastupaju ideje tolerancije i suradnje u regionu.
Organizatori skupa su bili Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca.
Na skupu se inzistiralo na odlučnom suprotstavljanju dominantnim narativima, političkim mitovima I šovinizmom obojenoj kulturi sjećanja kao remetilačkim čimbenicima u procesu regionalne politike pomirenja. Istaknut je značaj rada na unapređenju položaja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, ali i na analizi položaja i odnosa prema izbjeglicama u zadnjih godinu dana. Analizirano je u kolikoj mjeri se zloupotrebljavaju izbjeglice, povratnici i nacionalne manjine od strane pojedinih političara kada je riječ o mirnoj koegzistenciji i rješavanju političkih kriza u regionu. Kao pozitivan primjer unapređenja položaja povratnika ali i potencijalna riješenja za ostanak stanovništva u ruralnim krajevima Hrvatske, nazočnoj publici su predočeni radovi profesora koji se bave ruralnim turizmom i agroekonomijom.