Znanstveni skupovi

17. međunarodni znanstvenii skup u Golubiću „Hrvatsko-srpski odnosi; savremeni izazovi saradnje i nasleđa“ Od 25. do 29. kolovoza 2024. u Golubiću (obrovačkom) održan je znanstveni skup „Hrvatsko-srpski odnosi; suvremeni izazovi suradnje i nasljeđa“. Na skupu su učestvovali znanstvenici iz Hrvatske, Srbije i Australije.  Skup su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića (obrovačkog) , Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba. Učesnici su bili podijeljeni u dva panela u  okviru kojih su raspravljali o izazovima koji se nalaze pred manjinama kada je riječ o opstanku i suradnji manjina,  ali i odnosu sa većinskim narodima. S druge strane jedan dio znanstvenika je vodio raspravu o zaštiti lokalnih identiteta i mogućnosti gospodarskog razvoja u bukovičkom kraju. Tijekom generalne sesije govorilo je nekoliko uvodničara i plenarnih predavača. Ovom prigodom izdvajamo nekoliko izjava. Prof.dr.sci. Janko Veselinović je izjavio: „Ova škola koja je stradala u ratu i zatim djelomično obnovljena ima simboliku. Na jednoj strani zida škole je lastavičije gnjezdo simbol života i mira, a na drugoj pljesan koja nagriza zid. Ta pljesan simbolizira ono najgore od dva naroda i to je ono što truje odnose i nanosi štetu i Srbima i Hrvatima. Te pljesni više ne smije biti.“ Prof. dr.sci. Darko Gavrilović upozorio je na štetno djelovanje političara koji siju mržnju u regionu, ali i na one koji ih slijepo slijede. Nastupajući u tom smislu rekao je: „Nikada političari koji siju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slijede ili mi sami, ako samo umorno i nijemo posmatramo što rade. Zbog toga nije dovoljno samo u sebi nositi odsustvo mržnje i šutiti skriven u svom malom svijetu. Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim djelićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja.  A mrziti drugog samo je još jedan vid sporog samoubojstva.“ Prof.dr.sci. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku istaknuo je da se traumatična iskustva iz hrvatsko-srpskih odnosa mogu valorizirati na način da ne proizvode neprijateljski diskurs. To se može graditi putem drugačijih politika povijesti i sjećanja, ali za to trenutno nema političke, a čini se niti šire društvene volje. Odnosi su već nekoliko godina zamrznuti s naglaskom na negativnim aspektima povijesnog nasljeđa.  Generalni tajnik  Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN) i rekao je kako od ove godine IMIN se pojavljuje kao jedna od organizatora skupa, jer svojim autoritetom se nameće za manjinske teme, ali i podržava brojne akcije znanstvenika koje podupiru ne samo razvoj znanosti već i podržava aktivno učešće znanstvenih institucija u savjetodavnoj ulozi političkim institucijama. IMIN će se, naglasio je prof. Tomislav Vodička, početkom iduće godine pojaviti kao izdavač zbornika radova sa skupa.

16. međunarodni znanstvenii skup u Golubiću: Umrežavanje kao potencijal jačanja položaja nacionalnih manjina u Evropi U periodu od 24. do 28. kolovoza 2023. godine održan je 16. međunarodni znanstveni skup u Golubiću, Hrvatska. Organizatori skupa su Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povjest, suradnju i pomirenje iz Obrovca. Političko umrežavanje manjina Ovogodišnji skup je posebno značajan jer su pored političkih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji prisustvovali i politički predstavnici nemačke manjine u Danskoj i danske manjine u Nemačkoj. Komparativni izazovi prekograničnih manjina Predsednik Upravnog odbora CHDR-a, Darko Gavrilović, istakao je važnost preobrazbe nacionalne pripadnosti u vrlinu koja doprinosi miru i pomirenju. Međutim, ekstremističke snage često zloupotrebljavaju nacionalni identitet za podsticanje sukoba. Poslanik u Narodnoj skupštini Srbije, Janko Veselinović, naglasio je da ključni problemi ne smeju ostati nerešeni, jer to samo stvara osnovu za nove sukobe. On je istakao cilj postizanja mira i ekonomskog prosperiteta na Balkanu. Milorad Pupovac, član Sabora i bivši predsednik Srpskog narodnog vijeća, ocenio je da su odnosi Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije značajno unapređeni. Parafiranje Deklaracije o suradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije označilo je korak ka prekidu neprijateljske retorike između dve zemlje. Dansko – nemačka saradnja kao model Harro Hallman, šef Sekretarijata nemačke manjine u Kopenhagenu, govorio je o važnosti institucija koje održavaju manjinske identitete, dok je Jens A. Christiansen, glavni sekretar danske manjine u Nemačkoj, istakao značaj dijaloga i zajedničkog rešavanja problema za napredak manjinskih zajednica. Rasprave o institucijama i strukturi manjina Drugi dan skupa rezervisan je za raspravu o institucijama, strukturi i zajedničkom životu manjina. Ovde su predstavljeni pregledi stanja i iskustva brojnih stručnjaka i predstavnika manjinskih zajednica. Ovaj skup je pružio važnu platformu za razmenu mišljenja i iskustava između različitih manjinskih zajednica, ističući značaj dijaloga, saradnje i pomirenja za unapređenje položaja manjina u Evropi.

Petnaesti tradicionalni skup u Golubiću: “Srpsko – hrvatski odnosi” U periodu od 25. do 28. kolovoza 2022. godine održan je petnaesti tradicionalni skup u Golubiću (obrovačkom) pod nazivom “Srpsko – hrvatski odnosi”. Kao i prethodnih godina, skup je organizovalo Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) iz Novog Sada i  Udruga za povjest, suradnju i pomirenje  (AHCR) iz Obrovca. Na skupu su učestvovali naučnici iz Srbije, Hrvatske, Italije i Irske. Njihov rad bio je podeljen u dve sesije. Sesija 1: “Heroizacija i politički mitovi” Prva sesija je imala temu “Heroizacija i politički mitovi u političkim odnosima vezanim za Srbe i Hrvate”. Naučnici su raspravljali o negativnom uticaju političkih mitova i procesa heroizacije na politiku regionalne stabilnosti i pomirenja. U prvoj sesiji, naučnici su naglasili poguban uticaj političkih mitova i heroizacije na odnose između Srba i Hrvata. Podgrevanje mitova o prošlim ratovima samo pogoršava odnose i sprečava pomirenje.  Sesija 2: “Razvoj turističkih i agrarnih potencijala” Druga sesija se fokusirala na temu “Razvoj turističkih i agrarnih potencijala severne Dalmacije sa naglaskom na lokalno i povratničko stanovništvo”. Naučnici su istaknuli važnost turizma za održiv opstanak srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske zajednice u Srbiji. Naučnici su zaključili da je za održivi razvoj srpske i hrvatske zajednice u ruralnim područjima važno uspostaviti sinergiju poljoprivrede i turizma. Također, istaknuli su potrebu za podsticanjem projekata koji bi unaprijedili razumijevanje i suradnju između zajednica. Parafirana deklaracija o saradnji Tokom skupa, parafirana je Deklaracija o saradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, potpisana od strane Tomislava Žigmanova, predsednika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, i Milorada Pupovca, predsednika Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj.  Naučni radovi sa skupa “Srpsko-hrvatski odnosi” u PDF formatu: Darko Gavrilović: O sakralizaciji prošlosti i potrebi za heroizacijom kod Srba i Hrvata – neprolaznost sjećanja na Termopile Federico Carlo Simonelli: The Lions’ Retaliation Filip Škiljan: Herojski antifašizam i kultura sjećanja kod Srba u Hrvatskoj Ivana Blešić, Snežana Besermenji: Glamping – Mogućnosti razvoja inovativnih oblika smeštaja u ruralnim oblastima severne Dalmacije Radomir Kukobat: Integracija izbeglica u Vojvodini: završen ili otvoren proces Snežana Besermenji, Ivana Blešić: Tržišna privlačnost manastira Krupe Tamara Božović, Bojana Glišić: Pokret slow food kao moguća perspektiva razvoja ruralnog turizma u obrovačkoj Bukovici Tatjana Pivac, Snežana Gužvica: Vinski turizam severne Dalmacije Davor Pauković: Hrvatsko i srpsko novinstvo o slučaju Miroslava Mlinara Janko Veselinović: Golubićka deklaracija

Četrnaesti međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko-srpski odnosi” Stanje odnosa između Hrvatske i Srbije Na nedavno održanom Četrnaestom međunarodnom znanstvenom skupu “Hrvatsko-srpski odnosi – pitanja nacionalnih manjina, politički mitovi, dominantni narativi i kultura sjećanja” u Golubiću kod Obrovca u Hrvatskoj, raspravljalo se o trenutnom stanju i perspektivama odnosa između Hrvatske i Srbije. Skup je trajao od 23. do 26. kolovoza 2021. godine, a okupio je znanstvenike, političare te predstavnike civilnog društva iz obje zemlje.  Nedostatak političke suradnje Jedan od glavnih zaključaka skupa bio je da su politički odnosi državnih vrhova Republike Hrvatske i Republike Srbije nepostojeći. Nažalost, nedostaje konzistentna politika koja bi doprinijela regionalnoj stabilnosti i pomirenju. Ova situacija traje već od 2012. godine, a istodobno, interes Europske unije za rješavanje ovih pitanja opada. Izazovi s manjinama i kulturama sjećanja Posebno se istaknulo da su Hrvati u Srbiji isključeni iz procesa donošenja odluka, dok i dalje postoje negativni stavovi prema Srbima u Hrvatskoj i Hrvatima u Srbiji. Ovi stavovi proizlaze iz političkih mitova, dominantnih narativa i nekritičkih kultura sjećanja. Pozitivni pomaci i perspektive Unatoč ovim izazovima, postignuti su i neki pozitivni pomaci. Na primjer, položaj Hrvata u Vojvodini je poboljšan, osobito u institucijama kulture i obrazovanja. Također, za Srbe povratnike u Dalmaciji primjećeno je poboljšanje situacije. Oni su sve aktivniji u procesima donošenja odluka te sudjeluju u turističkom razvoju Hrvatske, posebice u ruralnom turizmu. Zaključak U zaključku, unatoč izazovima s kojima se suočavaju odnosi između Hrvatske i Srbije, važno je nastaviti raditi na unaprjeđenju međunacionalnih odnosa i pomirenju, kao i na jačanju suradnje i dijaloga između dvije zemlje. Ovo je ključno kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet cijele regije.  Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Darko Gavrilović: Moguća rešenja i problemi u procesu uspostavljanja održivog mira – mirovno obrazovanje i kultura konflikta Davor Pauković: Hrvatsko-srpski odnosi u sjeni trauma 20.stoljeća: sjećanja na operaciju „Oluja“ Filip Škiljan: Kako je sačuvan mir u posljednjem ratu između Hrvata i Srba u Podravini, na Kalničkom Prigorju i u Gorskom Kotaru Ivana Blešić, Snežana Besermenji: Potencijali razvoja avanturističkog turizma u Severnoj Dalmaciji Janko Veselinović, Milica Veselinović: Razvoj ruralnog turizma na području Severne Dalmacije kao šansa za povratak i pomirenje nakon ratnih sukoba Katarina Damčević: Myths, radical right meaning – making, and the question of the future Miloš Petrović: Izolacionistički narativi u Srbiji kao nasleđe jugoslovenske krize Snežana Besermenji, Ivana Blešić: Mogućnost razvoja konjičkog turizma u Severnoj Dalmaciji Tamara Božović, Tatjana Pivac: Spori turizam kao prilika za revitalizaciju napuštenih ruralnih područja u Severnoj Dalmaciji Željko Vaško: Agroturizam na povratničkim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima kao osnova razvoja ruralnog turizma u Sjevernoj Dalmaciji Tatjana Pivac, Tamara Božović: Stanje i mogućnosti za razvoj izletničkog turizma na području Dalmatinske Bukovice i Ravnih Kotara zasnovanog na kulturnim motivima

Trinaesti međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko – srpski odnosi” Na Trinaestom međunarodnom znanstvenom skupu “Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao uzročnik destabilizacije regiona”, održanom u Golubiću (obrovačkom) 24. kolovoza 2020. putem internetske konferencije, sudjelovali su znanstvenici i političari iz Srbije i Hrvatske. Na skupu je iznesena jednodušna ocjena da su srpsko-hrvatski odnosi i dalje pod pritiskom političkog ekstremizma, ali da najnovija događanja na političkoj sceni u Hrvatskoj pružaju nadu u poboljšanje međunacionalnih odnosa.  Ocijena situacije: Politčari su istaknuli važnost razvoja odnosa kroz poboljšanje položaja srpske i hrvatske zajednice u obje države. To bi se trebalo ostvariti kroz njihovu participaciju u dijelovima vlasti koji su ključni za njihov opstanak i razvoj.  Znanstvena potpora: Znanstvenici su podržali inicijativu za pokretanje znanstvenih i gospodarskih međudržavnih projekata koji bi doprinijeli razvoju regije. Istaknuli su važnost eliminacije ekstremističkog nasilja i marginalizacije ekstremno desnih stranaka kako bi se postigli bolji odnosi između dvije države. To bi vodilo ka ostvarenju politike regionalne stabilnosti i pomirenja. Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Aleksandar Stojanović: Anatomija jednog ekstremizma. Ratibor Đurđević i procvat antisemitizma u Srbiji krajem 20. i početkom 21.veka Darko Gavrilović: Ekstremizam u srpsko-hrvatskim odnosima: ostanak u limbu ili izlazak iz njega Daniela Arsenović: Demografske promene stanovništva srpske naconalne pripadnosti u Hrvatskoj Dinko Gruhonjić: Studija slučaja – dve Srbije i jedna “Oluja” Filip Škiljan: Demografska slika naselja srpske nacionalne manjine na Baniji između 1991. I 2011.godine Ivana Blesić, Tatjana Pivac: Značaj digitalne tehnologije i mogućnost kreiranja digitalnog hub-a u ruralnim sredinama Severne Dalmacije Janko Veselinović, Zoran Njegovan: Klasteri kao mogućnost efikasnog udruživanja kozara u Obrovcu Tatjana Pivac, Ivana Blešić: Značaj interneta i društvenih mreža za ruralni turizam Severne Dalmacije Tamara Ivanović: Protokoli sionskih mudraca: Aktivni generator antisemitizma, političkog ekstremizma i teorije zavere Snežana Besermenji: Tržišna privlačnost kulturnog nasleđa u Golubiću kod Obrovca Milana Živanović: Ideje i planovi borbe protiv komunizma u redovima ruske emigracije u Kraljevini SHS-Kraljevini Jugoslaviji

Dvanaesti Međunarodni Znanstveni Skup u Golubiću “Hrvatsko-srpski odnosi; izbjeglištvo, povratnici i ideologija kao činitelji izgradnje identiteta” U razdoblju od 22. do 25.8.2019. godine, u Golubiću (obrovačkom), održan je Dvanaesti međunarodni znanstveni skup i skup političara iz Srbije i Hrvatske. Skup je bio posvećen temi “Hrvatsko-srpski odnosi; izbjeglištvo, povratnici i ideologija kao činitelji izgradnje identiteta”. Učestvovali su znanstvenici, predstavnici nevladinog sektora te politički predstavnici stranaka i pokreta koji zagovaraju ideje tolerancije i suradnje u regionu. Skup su organizirali Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca. Glavne Tematike Skupa Suprotstavljanje dominantnim narativima i političkom šovinizmu u kulturi sjećanja. Analiza položaja i odnosa prema izbjeglicama i povratnicima u posljednjoj godini. Zloupotreba izbjeglica, povratnika i nacionalnih manjina u političke svrhe. Unapređenje položaja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji. Prezentacija rada profesora koji se bave ruralnim turizmom i agroekonomijom kao pozitivan primjer unapređenja položaja povratnika i mogućih rješenja za ostanak stanovništva u ruralnim krajevima Hrvatske. Zaključci Skupa Skup je naglasio važnost suprotstavljanja šovinizmu u kulturi sjećanja te unapređenju položaja manjina i izbjeglica radi ostvarivanja mirne koegzistencije i rješavanja političkih kriza u regionu. Također, istaknuta je potreba za analizom i razvojem strategija koje bi podržale ostanak stanovništva u ruralnim područjima kroz primjere kao što su ruralni turizam i agroekonomija.  Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Snežana Besermenji, Vladimir Stojanović: Kulturno nasleđe vojvođanskih Hrvata u funkciji očuvanja nacionalnog identiteta Snježana Mrđen: Promjene u demografskoj slici obrovačkog kraja nakon 1991. godine Ivana Blešić, Tatjana Pivac: Značaj istraživanja stavova lokalnog stanovništva za razvoj ruralnog turizma u Severnoj Dalmaciji Daniela Arsenović: Aktivno starenje stanovništva: mera za budućnost Filip Škiljan: Nestala naselja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj Janko Veselinović, Nikola Njegovan: Razvoj klastera kao modela za razvoj turističko-ugostiteljskog sektora u Obrovcu Darko Gavrilović: Značaj hrvatske kulture i politike regionalne stabilnosti u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta Nebojša Petrović: Neki indikatori hrvatskog nacionalnog identiteta u Vojvodini 1945-1955 Tatjana Pivac, Ivana Blešić: Kulturna udruženja i amaterska umetnost na području grada Obravca Katarina Damčević: Hate Speech in Croatia –an Overview of Selected Approaches Miloš Galić, Željko Vaško: Razvoj ruralnog turizma u sjeverozapadnoj BiH na primjeru lokaliteta Pecka

Rasprava i zaključci sa 11. skupa u Golubiću Dominantni Narativi i Kultura Sjećanja: Na tradicionalnom 11. skupu znanstvenika i političara u Golubiću (obrovačkom), povjesničari su raspravljali o dominantnim državnim narativima i kulturi sjećanja u Hrvatskoj i Srbiji te o načinu na koji političke elite koriste te narative u dnevno-političke svrhe. Evo nekoliko preporuka okupljenih povjesničara koje su vezane za uspostavu boljih političkih odnosa u regiji, jačanje demokracije i suradnje između dvije države: 1. Pogled Davora Paukovića (Univerzitet u Dubrovniku): “Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipulira prošlošću posebno u dnevno-političke svrhe. Na žalost, hrvatsko – srpski odnosi služe isključivo za održavanje neprijateljstva u regionu. Ono što možemo mi povjesničari uraditi je komemoriranje prošlosti na što objektivniji način, a ne da nam komemoriranje služi samo na gledanje parcijalne povjesti koja služi za širenje mržnje.” 2. Perspektiva Bruna Vignjevića (RI-portal): “Mediji ne smiju inzistirati na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji. U tom smislu moramo zahtjevati i poticati afirmativne medijske sadržaje u smislu suočavanja sa prošlošću. Zbog toga treba poticati kulturu sjećanja koja je tolerantna i koja saosjeća sa žrtvom druge strane, a koja ne vidi samo svoju stranu.” 3. Izlaganje Darka Gavrilovića (CHDR): “Treba marginalizovati narative koji podstiču mržnju koja isključuje ljude iz društva. Neophodno je osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu. Takva vlast sigurno ne bi vršila progone onih novinara i medija koji imaju kritički otklon prema vlasti. S druge strane, jezik kojim se služe mediji u službi autokrata je jezik koji bi trebao iščeznuti jer on kod ljudi održava živim neznanje o tome da u ratovima ne pobeđuje ni jedna od zaraćenih strana, već samo smrt. Njihovi narativi i nekultura sećanja kojima se mobilišu vojske mrtvih iz ratova 20.veka su putokazi masama ka grotlu u kojem kovitlaju mržnja, bolest i smrt.” Preporuke za Regionalnu Politiku Pomirenja: Na temelju rasprava na skupu, znanstvenici, novinari i političari su donijeli sljedeće preporuke: Neophodna je marginalizacija narativa koji potiču mržnju i isključivanje ljudi iz društva. Treba osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu. Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipulira prošlošću, posebno u dnevno-političke svrhe. Mediji ne smiju insistirati na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji. Treba podsticati afirmativne medijske sadržaje u smislu suočavanja sa prošlošću i razvijanju tolerantne kulture sjećanja. Ove preporuke predstavljaju korak naprijed u izgradnji boljeg odnosa između Hrvatske i Srbije te jačanju demokracije i suradnje u regionu. Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Aleksandar Lukić: Srpski republikanci i hrvatski nacional-republikanci 1922–1925. godine Aleksandar Stojanović: Kvisling ili srpski heroj? Ličnost i delo Milana Nedića u srpskim medijima i dikursu u vreme trajanja sudskog procesa za njegovu rehabilitaciju Bruno Vignjević: Slojevi sjećanja: Historiografske kontroverze antifašističkih komemoracija u Brezovici i Srbu Ivana Blešić, Tatjana Pivac: Potencijali razvoja herbalnog turizma u Severnoj Dalmaciji Daniela Arsenović:Demografski razvoj i perspektive stanovništva Severne Dalmacije Dino Buljat: Hrvatsko- srpski odnosi u hrvatskom (anti)ratnom filmu- izgradnja kolektivnog identiteta filmskim interpretiranjem povijesti Darko Gavrilović: Kreiranje istorije mržnje; dominantni narativi kao potencijalni distributeri međunacionanih

Deseti međunarodni znanstveni skup: Hrvatsko-srpski odnosi, identitet i ekonomija U razdoblju od 24. do 28. kolovoza 2017. godine, održan je Deseti međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Hrvatsko-srpski odnosi, identitet i ekonomija“ u Golubiću (obrovačkom). Na ovom skupu, koji je okupio znanstvenike i političare iz Srbije i Hrvatske, iznesena je jednodušna ocena da su srpsko-hrvatski odnosi na najnižem nivou od početka 21. stoleća. Tokom skupa, istaknuta je neophodnost unapređivanja odnosa između dvije zemlje, naglašavajući važnost popravljanja položaja srpske i hrvatske zajednice u obe države. Takođe je sugerisana inicijativa koja bi podrazumevala pokretanje znanstvenih i privrednih međudržavnih projekata, čime bi se doprinelo razvoju regiona. Posebno je istaknuta važnost uspostavljanja boljih odnosa između Hrvatske i Srbije kao ključnog koraka ka ostvarivanju politike regionalne stabilnosti i pomirenja. Ovi zaključci su rezultat ozbiljne analize stanja i potreba u regiji, te predstavljaju putokaz ka izgradnji bolje budućnosti za obe zemlje i njihove građane.  Naučni radovi sa skupa “Hrvatsko-srpski odnosi, identitet i ekonomija” u PDF formatu: Milorad Savić: Arhitektura i slikarstvo pravoslavnih crkava u Bilišanima i Obrovcu Dunja Demirović, Janko Veselinović: Značaj verskih objekata za razvoj turizma u obrovačkom kraju (Hrvatska) Tijana Đorđević, Jasmina Đorđević: Kulturni turizam kao faktor razvoja u multietničkim sredinama Darko Baštovanović, Tomislav Žigmanov: Europski standardi i položaj hrvatske manjine u Republici Srbiji Darko Gavrilović, Slobodan Marković: Jedan pogled na sedam stotina godina kulturnog i verskog nasleđa manastira Krupa Tatjana Pivac, Ivana Blešić:Značaj pravoslavnih objekata u Dalmaciji u očuvanju tradicije srpskog stanovništva iz ugla raseljenih lica Daniela Arsenović: Uticaj međunarodnih migracija na populacionu dinamiku razvijenih zemalja Mirela Tomaš Simin, Zoran Njegovan: Organska proizvodnja – dodata vrednost u agroturizmu Janko Veselinović, Zoran Njegovan: Tradicionalna ishrana seoskog stanovništva u obrovačkoj Bukovici Vesna Ivanović: Lekcija o „našem“ izbjeglištvu – polazište učenja iz prošlosti za budućnost Filip Škiljan: Vjerski prijelazi s pravoslavne na rimokatoličku vjeroispovijest na području grada Zagreba i okolice u periodu između 1941. i 1945. godine

Naglasak na Toleranciji i Suradnji: Zaključci Devetog Međunarodnog Znanstvenog Skupa o Hrvatsko-srpskim Odnosima, Izbeglicama i Migrantima Dana 20.8.2016. godine, u Golubiću (obrovačkom), održan je Deveti međunarodni znanstveni skup i skup političara iz Srbije i Hrvatske pod nazivom „Hrvatsko-srpski odnosi, izbeglice i migranti, mirna koegzistencija i rešavanje krize“. Na ovom značajnom skupu, učestvovali su znanstvenici, predstavnici nevladinog sektora i politički predstavnici stranaka i pokreta koji promovišu ideje tolerancije i suradnje u regiji. Organizatori skupa bili su Centar za istoriju, demokratju i pomirenje iz Novog Sada, Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca i Departman za geografiju, turizam i hotelijerski menadžment iz Novog Sada. Na skupu je poseban naglasak bio stavljen na unapređenje položaja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, kao i na analizu položaja i odnosa prema izbeglicama i migrantima u poslednjih godinu dana. Istraživalo se u kojoj meri se zloupotrebljavaju izbeglice, migranti i nacionalne manjine od strane pojedinih političara kada je reč o mirnoj koegzistenciji i rešavanju političkih kriza u regionu. Na kraju skupa doneseni su sljedeći zaključci, koji su istakli važnost zajedničkih napora za izgradnju održivije budućnosti: U cilju opšteg održivog razvoja, u uslovima nedovoljnog rađanja i internog starenja stanovništva, potrebno je pretvoriti izazove koje migracijska kriza nosi sa sobom u prilike za napredak. Unapređenje koordinacije svih ključnih nevladinih organizacija i političkih aktera, kao i uspostavljanje mehanizama kojima bi se na sveobuhvatan način koordinirao rad humanitarnih organizacija s izbeglicama i migrantima. Implementacija humanitarnih viza kako bi se suzbio krijumčarenje ljudi i smanjile tenzije u regionu. Omogućavanje izbeglicama i migrantima pristup radnom tržištu. Osiguravanje obrazovnih mogućnosti za decu izbeglica. Podizanje svesti i odgovornosti u vezi s ljudskim pravima među mladim političarima. Promovisanje razmene studenata i poseta srednjih škola (park mira) kako bi se podstakla tolerancija i razumevanje. Edukacija mladih Hrvata u Hrvatskoj o srpskim institucijama, i obrnuto, u cilju razvijanja tolerancije i razumevanja. Podsticanje supstidijarnosti između institucija u obe zemlje i angažovanje znanstvenih institucija. Jačanje znanja o jedni drugima kroz regionalnu saradnju. Ovi zaključci predstavljaju važan korak ka izgradnji boljih odnosa i mirnije koegzistencije između Hrvatske i Srbije, naglašavajući potrebu za zajedničkim naporima i promovisanjem tolerancije, razumevanja i saradnje.  Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Darko Gavrilović, Miloš Savin: Antisemitizam u Srbiji u vreme dolaska Jevreja izbeglica u Kraljevinu Jugoslaviju Tatjana Pivac, Ivana Blešić: Stavovi lokalnog stanovništva Srbije i Hrvatske o izbeglicama iz Sirije Ivana Blešić, Tatjana Pivac: Stavovi izbeglica sa Bliskog Istoka o Srbiji kao zemlji na putu ka Zapadnoj i Severnoj Evropi Filip Škiljan: Srbi u Hrvatskoj u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata Filip Škiljan, Marina Perić Kaselj: Prisilne migracije Mađara iz Hrvatske u tijeku i nakon Drugoga svjetskog rata Darko Baštovanović, Tomislav Žigmanov: Prava nacionalnih manjina u procesu regionalne suradnje i EU integracija na Zapadnom Balkanu – Hratska nacionalna zajednica u Srbiji kao most suradnje između Srbije i Hrvatske Dunja Demirović, Janko Veselinović: Kreiranje ruralnog turističkog proizvoda u Zadarskom zaleđu na primeru Golubića (Obrovačkog) Zoran Njegovan, Janko Veselinović: Institucije održivog zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada na primeru Hrvatske

Jačanje politika zasnovano na zajedničkoj interpretaciji prošlosti U Golubiću, obrovačkom, 24. i 25. kolovoza 2015. godine, održan je značajan međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Hrvatsko – srpski odnosi”. Na ovom skupu, učestvovali su znanstvenici iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Grčke i Nemačke. Drugog dana skupa, nakon predstavljenih radova, znanstvenici su doneli zaključke koji su otkrili zrelo promišljanje o važnim pitanjima koja se tiču odnosa između Hrvatske i Srbije. Znanstvenici su izrazili stav da politika i političari u obije zemlje ne bi trebali zloupotrebljavati prošlost u svrhu jeftinog politikanstva. Umjesto toga, pozvali su na to da se interpretacija prošlosti prepusti znanstvenoj zajednici, kako bi se osiguralo objektivno i temeljno sagledavanje događaja. Posebno su istakli da zločini iz prošlosti i patnja žrtava ne bi trebali biti temelj za izgradnju nacionalnog identiteta ili osvetničke politike u budućnosti. Stav prisutnih na skupu bio je jasan: sve žrtve treba komemorirati s dostojanstvom, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Umjesto sukobljavanja oko tumačenja prošlosti, znanstvenici su predložili jačanje političkih veza kroz zajedničku interpretaciju tema iz povijesti odnosa dvije zemlje i naroda. Takav pristup može doprinijeti izgradnji uzajamnog razumijevanja i pomirenja, te otvoriti put ka stabilnijim i prosperitetnijim budućim odnosima. Ovaj skup predstavlja korak naprijed ka izgradnji konstruktivnijih odnosa između Hrvatske i Srbije, naglašavajući važnost dijaloga, poštovanja različitosti i uzajamnog učenja iz povijesti kako bi se izbjegli ponovni sukobi i osigurala mirna i prosperitetna budućnost za oba naroda.  Naučni radovi sa skupa “Hrvatsko – srpski politički odnosi u 20. veku” u PDF formatu: Dejan Janković: Razvoj ruralnih područja: jedan pogled kroz sociološku prizmu Dragoljub Jovičić: Strategije upravljanja konfliktima u poslovnom pregovaranju u povratničkim sredinam Darko Gavrilović, Jovana Mastilović: Holocaust Education and its Place in the Politics of Regional Stability and Genocide Prevention on the Territories of Serbia and Croatia Claudia Lichnofsky: Coming to terms with the past, and educational materials for combating anti-Semitism in Germany and Serbia Zoran Njegovan: Strateško planiranje na lokalnom nivou – projektni pristup ruralnoj transformacij Zoran Đerić: Tema Holokausta u jugoslovenskom filmu Darko Baštovanović: Položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u odnosu na implementaciju bilateralnog sporazuma o zaštiti prava nacionalnih manjina između vlada Republike Srbije i Republike Hrvatske Davor Pauković: Međusobne tužbe za genocid Hrvatske i Srbije: politički diskurs i utjecaj na hrvatsko-srpske odnose

Očuvanje nacionalnog identiteta: Zaključci šestog znanstvenog skupa Na nedavno završenom šestom znanstvenom skupu o hrvatsko-srpskim odnosima, grupa istraživača iz oblasti povijesti, ekonomije i prava raspravljala je o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta. Kroz svoje radove, došli su do ključnih zaključaka koji naglašavaju važnost zaštite identiteta svih građana, posebno nacionalnih manjina, kao i nužnost integrisanja ekonomskih aspekata u ovaj proces.  Višeznačnost identiteta: Identitet je složen i obuhvata različite aspekte, uključujući nacionalni identitet, ali i identitet svakog pojedinca i drugih kolektivnih identiteta. Važno je razumjeti tu raznolikost i promovirati inkluzivnost. Zaštita manjinskih nacionalnih identiteta: Nacionalni identiteti manjinskih zajednica trebaju punu zaštitu države. Ovo uključuje podršku tradiciji, kulturi, jeziku i pismu, ali i ekonomsku podršku za održivost manjinskih zajednica. Značaj manjinskih samouprava: Manjinske samouprave imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta i trebaju stabilne pravne i ekonomske uvjete za nesmetan rad. Njihov doprinos multikulturalnosti je od neprocjenjive važnosti. Integrativni faktori u komemoracijama: Komemoracije i obilježavanje povijesnih datuma moraju uzeti u obzir potrebu za integracijom svih građana. Važno je da se ne stvaraju podjele na nacionalnoj osnovi, već da se promovira zajedništvo i poštovanje različitosti. Izbjegavanje političkih manipulacija: Identitet, uključujući nacionalni identitet, ne smije biti predmet političkih manipulacija. Važno je da politički akteri poštuju raznolikost i ne koriste identitet kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva. Doprinos multikulturalnosti: Očuvanje nacionalnih identiteta doprinosi bogatstvu društva i multikulturalnosti. Raznolikost identiteta čini društvo otvorenijim i tolerantnijim. Međusobno poštovanje i neugrožavanje identiteta: Negovanje nacionalnih identiteta ne bi smjelo ugroziti identitet drugih zajednica. Važno je da obe zajednice međusobno poštuju svoje identitete i da se komemoracije ne koriste kao sredstvo za podizanje tenzija.  Kroz ove zaključke, istraživači su postavili temelje za daljnje razmatranje i unapređenje odnosa između nacionalnih zajednica, ističući važnost poštovanja i inkluzivnosti kao ključnih principa za izgradnju harmoničnog društva.  Naučni radovi sa skupa “Srpsko – hrvatski odnosi u 20. veku – zaštita identiteta” u PDF formatu: Filip Škiljan: Nacionalne manjine u hrvatskoj Baranji između čekića i nakovnja – slučaj baranjskih Nijemaca Marina Perić Kešelj: Politički transnacionalizam hrvatskih iseljenika u Čileu: povezivanje hrvatskih i srpskih iseljenika i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana (JNO) Milan Micić: Seoba i identitet- lički kolonisti u banatu 1920- 1941 Julija Švonja: Očuvanje nacionalnog identiteta srpske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj kroz razvoj Evropskog društva znanja Dragoljub Jovičić: Neophodnost primene holističkog marketing koncepta pri upravljanju organizacijama (preduzećima) u povratničkim sredinama Ljiljana Dobrovšak: Hrvatska historiografija i manjinske teme od 1990. do danas – Selektivna bibliografija Maria Kavala: An example of ideological propaganda through press: The “Anti-Semitic discourse of the newspaper Makedonia in Salonika (1930-1944)” Domna Koffa: Antifascist struggle and the Jews: The case of Yugoslavia and Greece Davor Pauković: Diskurs o ustavnoj formulaciji jezika u Hrvatskoj 1989. godine u hrvatskom i srpskom novinstvu Janko Veselinović: Zastupljenost dijaspore i pripadnika srpskog i hrvatskog naroda koji žive van granica matičnih država u parlamentu i u političkom životu Srbije i Hrvatske

Nacionalne manjine i borba protiv diskriminacije: Osvrt na šesti međunarodni znanstveni skup o hrvatsko-srpskim odnosima Od 20. do 22. kolovoza 2013. godine, u Golubiću, Obrovac, Republika Hrvatska, održan je šesti međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Hrvatsko-srpski odnosi: Prava nacionalnih manjina – borba protiv diskriminacije”. Na ovom skupu okupili su se stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Grčke i Poljske, zajedno s političkim predstavnicima hrvatskog naroda u Srbiji i srpskog naroda u Hrvatskoj kako bi raspravljali o važnim pitanjima zaštite prava nacionalnih manjina i suzbijanja diskriminacije. Raznolike teme, zajednički zaključci Skup je bio podijeljen u tri panela koji su se bavili različitim aspektima problema zaštite prava nacionalnih manjina i suzbijanja nacionalizma kao izvora mržnje i predrasuda. Znanstvenici su iznijeli brojne radove, a politički predstavnici pružili su svoje perspektive na temelju kojih su doneseni zajednički zaključci. Borba protiv diskriminacije: Ključni zaključci Razvijanje kulture sećanja: Znanstvenici su istaknuli važnost uspostavljanja prirodnih i kulturnih veza između Hrvatske i Srbije kao primjera zaštite prava nacionalnih manjina. Prekogranična suradnja i razvoj rezervata biosfere mogli bi biti ključni u ovom procesu. Edukacija o Holokaustu: Posebna pažnja posvećena je obrazovanju o Holokaustu kao sredstvu za podizanje nivoa tolerancije prema manjinskim narodima. Internet bi trebao biti korišten kao sredstvo pristupa informacijama o Holokaustu, a važnost svedočanstava preživelih i sudionika ovog događaja istaknuta je kao ključna. Primjena ustavnih i zakonskih odredbi o jeziku: Kako bi se osigurala zaštita prava nacionalnih manjina, potrebno je provesti sve zakone koji se odnose na jezik bez izuzetka, bez odlaganja i političkih uslovljavanja. Borba protiv negativne propagande i izuzeće povjesne istine: Za postizanje napretka u odnosima između Hrvatske i Srbije, važno je zaustaviti negativnu ratnu propagandu i osigurati ispravno predstavljanje povjesnih činjenica u udžbenicima. Unapređenje privrednih odnosa i bilateralna suradnja: Podržavanje privrednih odnosa i zajedničko nastupanje na tržištima ključni su za ekonomski razvoj i stabilnost. Privrednici iz obe zemlje trebali bi biti informirani o prednostima poslovanja u Hrvatskoj i Srbiji. Brže rešavanje otvorenih bilateralnih pitanja: Znanstvenici i politički predstavnici pozvali su vlade Hrvatske i Srbije da ubrzaju proces rešavanja otvorenih bilateralnih pitanja i osiguraju provođenje zaključaka. Zaključak Šesti međunarodni znanstveni skup o hrvatsko-srpskim odnosima jasno je pokazao potrebu za nastavkom borbe protiv diskriminacije i zaštite prava nacionalnih manjina. Kroz zajedničke zaključke i preporuke, znanstvenici i politički predstavnici stvorili su put ka boljoj budućnosti, naglašavajući važnost obrazovanja, suradnje i poštovanja ljudskih prava kao temelja za održivu mirnu koegzistenciju. Naučni radovi sa skupa “Srpsko-hrvatski odnosi: Prava nacionalnih manjina – borba protiv diskriminacije” u PDF formatu: Susanne Bleiberg Seperson: Lessons for Living from the Holocaust Mario Bara: Kulturna baština Hrvata u Vojvodini-modeli njezine zaštite Tomislav Žigmanov: Politike financiranja kulture manjinskih zajednica u Srbiji na primjeru Hrvata u Vojvodini u 2012. godini Ljubica Đorđević: Language and Nationalism Maria Kavala: Aspects of anti-Semitism in Salonika, during the Nazi Occupation (1941-1944) Julija Švonja: Ekonomske i socijalne perspektive srpske nacionalne zajednice nastale pristupanjem Republike Hrvatske u Evropsku uniju Jolanta Ambrosewicz-Jacobs: Overcoming Silence. Examples of good practice related to education about the Holocaust in Europe. Jovana Krdžavac: Parlamentarna diplomatija između Srbije i

Analiza petog jubilarnog međunarodnog skupa “Hrvatsko-srpski odnosi: Rešavanje otvorenih pitanja” U razdoblju od 31. srpnja do 1. kolovoza 2012. godine, u Golubiću, Obrovac, Republika Hrvatska, održan je peti jubilarni međunarodni naučni skup pod nazivom “Hrvatsko-srpski odnosi: Rešavanje otvorenih pitanja”. Ovaj skup okupio je stručnjake iz Hrvatske, Srbije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država, kao i političke predstavnike nacionalnih manjina iz obje zemlje, s ciljem rasprave o trenutnom stanju i budućnosti odnosa između Hrvatske i Srbije. Stagnacija hrvatsko-srpskih odnosa Nakon temeljite analize, zaključeno je da su odnosi između Hrvatske i Srbije u protekle dvije godine zastali. Nedostatak političke volje s obje strane, kao i nedostatak napretka u pitanjima građanskih, ljudskih i manjinskih prava, predstavljaju ključne prepreke daljnjem razvoju suradnje. Promjena političke vlasti u Srbiji nije rezultirala pozitivnim pomacima u odnosima prema manjinama, dok političke stranke Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji nisu uspjele pronaći zajednički jezik s vladajućim strukturama. Problemi hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini Stagnacija hrvatsko-srpskih odnosa direktno utječe na položaj hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini. Nedostatak školskih udžbenika i potenciranje nacionalnog identiteta Bunjevaca od strane države vodi ka dezintegraciji hrvatskog nacionalnog identiteta na tom području. Rješavanje imovinsko-pravnih pitanja Jedno od ključnih pitanja je i rješavanje imovinsko-pravnih problema institucija hrvatske zajednice u Srbiji i srpske zajednice u Hrvatskoj. Ovi problemi trebaju biti hitno riješeni kako bi se omogućio samostalan i uspješan rad manjinskih institucija. Relativizacija zločina i negativni medijski diskurs Česta relativizacija zločina iz prošlosti stvara nepovoljnu klimu u odnosima između Hrvatske i Srbije. Takva praksa služi dnevno-političkim svrhama i potiče nacionalno pristrane medijske diskurse, umjesto da doprinosi procesu pomirenja. Nastavak suradnje i promocija objektivnih istraživanja Zaključci sa skupa predstavljaju poziv novim vladama u Hrvatskoj i Srbiji da nastave s radom na rješavanju otvorenih pitanja i unapređenju odnosa između dviju zemalja. Naučnici ističu potrebu za promocijom objektivnih istraživanja iz različitih disciplina kako bi se stvorila jasnija slika o perspektivama odnosa između Hrvatske i Srbije. Zaključci sa sastanka predstavnika manjinskih zajednica Dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik u Hrvatskom saboru, Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina i Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji sastali su u sklopu seminara Hrvatsko-srpski odnosi i u iscrpnoj raspravi razmijenili mišljenje o položaju Hrvata u Srbiji i položaju Srba u Hrvatskoj, o suradnji Hrvatske i Srbije u pitanjima zaštite manjina i o budućoj suradnji između institucija Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Na sastanku predstavnika manjinskih zajednica usvojeni su zaključci koji pozivaju najviše predstavnike Republike Hrvatske i Republike Srbije na nastavak unapređenja odnosa i suradnje između dviju država. Također, ističe se potreba za rješavanjem imovinsko-pravnih pitanja i promicanjem međusobne suradnje u cilju stvaranja boljih uvjeta za sve građane. Zaključak Peti jubilarni međunarodni skup o hrvatsko-srpskim odnosima jasno je ukazao na složenost i izazove koji prate ovu temu. Stagnacija u odnosima između Hrvatske i Srbije zahtijeva odlučne korake i promjene kako bi se stvorila bolja budućnost za sve građane dviju zemalja. Uzajamno poštovanje, politička volja i promicanje objektivnih

Srpsko – hrvatski odnosi: Dvadeset godina poslije rata u Hrvatskoj U idiličnom okruženju Golubića, Hrvatska, od 23. do 25. kolovoza 2011. godine, održan je četvrti po redu znanstveni skup pod nazivom “Srpsko – hrvatski odnosi: Dvadeset godina posle rata u Hrvatskoj”. Organizirao ga je Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR), a okupio je stručnjake iz Srbije, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Glavna tema skupa bila je analiza trenutnog stanja srpsko-hrvatskih odnosa, dvadeset godina nakon završetka rata između ove dvije zemlje. Organizatori skupa, Darko Gavrilović iz CHDR-a i Janko Veselinović kao domaćin, postavili su temelje za duboko promišljanje o putu koji su ove dvije zemlje prošle od završetka sukoba. Znanstvenici su se okupili s ciljem da dublje razumiju dinamiku odnosa između Hrvatske i Srbije, kao i da identificiraju izazove i prilike za daljnje poboljšanje suradnje. Analizirajući političke, društvene i kulturne aspekte, sudionici su raspravljali o napretku koji je postignut, ali i o preostalim izazovima koji stoje pred obje zemlje. Jedan od ključnih zaključaka skupa bio je naglasak na potrebi za daljnjim dijalogom i suradnjom, te za prevladavanjem predrasuda i negativnih percepcija koje su ostale iz ratnog razdoblja. Istaknuto je da je izgradnja međusobnog povjerenja i razumijevanja ključna za izgradnju stabilnih i prosperitetnih odnosa. Važno je istaknuti da su srpsko-hrvatski odnosi kompleksni i da zahtijevaju dugotrajan i predan rad svih strana. Međutim, skup je poslužio kao platforma za konstruktivnu raspravu i razmjenu ideja, te kao poticaj za daljnje napore ka izgradnji boljih odnosa između Hrvatske i Srbije. U zaključku, skup “Srpsko – hrvatski odnosi: Dvadeset godina posle rata u Hrvatskoj” predstavljao je važan korak naprijed u procesu pomirenja i izgradnje boljih odnosa između dvije zemlje. Njegova važnost leži u poticanju otvorenog dijaloga, razumijevanja i suradnje, te u podizanju svijesti o važnosti izgradnje mira i stabilnosti u regiji. Naučni radovi sa skupa “Srpsko – hrvatski odnosi – Dvadeset godina posle rata u Hrvatskoj” u PDF formatu: Elazar Barkan: Reconciliation beyond subjective histories Filip Škiljan: Bošnjaci/Muslimani na Kordunu 1991. i dvadeset godina kasnije – studija slučaja Vesna Ivanović: Izbjeglice – dvadeset godina poslije Davor Pauković: Priprema rata: Proslava 600. obljetnice Kosovske bitke kod Knina u srpnju 1989. Janko Veselinović:Ostvarivanje manjinskih i statusnih prava Srba u Republici Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srbiji sa aspekta Evropskih integracija ovih dveju zemalja Darko Gavrilović, Nemanja Dukić: Politički, ekonomski i međunarodni faktori koji su uticali na razbijanje Jugoslavije Igor Graovac: Prilozi o raspadu druge Jugoslavije na skupovima dijaloga povjesničara/istoričara Dragutin Babić: Etnonacionalizam, rat i sjećanje: za kakvu kulturu sjećanja? Saša Marković: Diskurs o nacionalnom identitetu Srba u Hrvatskoj početkom 90-tih godina prošlog veka Ivan Balta: Promjene u školskom sustavu za srpsku narodnosnu zajednicu u Hrvatskoj (1991-2011) s posebnim osvrtom na nastavu povijesti i na školske sustave u Hrvatskoj u 19. i 20. st. Snežana Besermenji, Dragana Radić, Tatjana Pivac: Ratno stradanje vrela evropske civilizacije – Vukovara Constantin Goschler: The German-Israeli Restitution Agreement: A Precedent for Historical Justice? Ranka Gašić: Osvrt na ulogu srpskih intelektualaca u događajima oko raspada SFRJ Dinko Gruhonjić: Presuda Gotovini – Karakter rata u

Na nedavno održanom međunarodnom skupu u Golubiću, Republika Hrvatska, istaknuti su povijesni i politički aspekti odnosa između Hrvatske i Srbije. Sudionici skupa uključivali su povjesničare, sociologe, kulturologe i politikologe iz obje zemlje, a posebno je bila važna prisutnost političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, kao i vodećih političara iz obje države. Nastavak dijaloga kroz znanstveno istraživanje Ovogodišnji skup nastavak je dugogodišnjeg napora za očuvanje dijaloga između Hrvatske i Srbije, kako na znanstvenoj, tako i na političkoj razini. Organizacija ovakvih skupova ključna je za razgovor i razumijevanje među javnošću i političarima. Povezivanje kroz kulturu i politiku Skup, održan od 22. do 25. kolovoza 2010. godine, pokazao je značajan doprinos kulturnih i političkih aktera u jačanju hrvatsko-srpskih odnosa. Kroz znanstvene radove, političke sporazume te filmska ostvarenja dotaknute su ključne teme koje se odnose na poboljšanje međusobnog suživota. Zajednički zaključci i daljnje smjernice Na završnoj generalnoj sesiji sudionici su donijeli zajedničke zaključke i predložili daljnje smjernice za istraživački rad i političku suradnju između dviju zemalja. Naglasak je stavljen na potrebu za daljnjim istraživanjem povijesti političkih odnosa te za jačanjem kulturne suradnje kao osnove za izgradnju povjerenja među narodima. Izazovi i prepreke Iako je postignut napredak u političkim odnosima između Hrvatske i Srbije, ostaju otvorena pitanja koja zahtijevaju brzo rješavanje. Pitanja poput povratka izbjeglica, suđenja za ratne zločine te zaštite manjinskih prava trebaju biti prioriteti u daljnjem dijalogu i suradnji. Zaključak Ovaj skup predstavlja važan korak ka izgradnji stabilnih i prosperitetnih odnosa između Hrvatske i Srbije. Nastavak dijaloga, istraživanje prošlosti te jačanje kulturnih veza ključni su za izgradnju bolje budućnosti za sve stanovnike regije. Okupljeni političari i znanstvenici složili su se da je zajednički rad i suradnja neophodni koraci ka stvaranju povjerenja i pomirenju među narodima. Naučni radovi sa skupa “Hrvatsko – srpski odnosi u 20. veku – politička i kulturna saradnja” u PDF formatu: Darko Gavrilović: Jugoslovenski partizanski film u Srbiji i Hrvatskoj Filip Škiljan: Djelovanje Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” od 1993. do 1997. godine Jasmina Stojanović: Saradnja i razmena u oblasti kulture između Srbije i Hrvatske od raspada bivše države Davor Pauković: Politički odnosi Hrvatske i Srbije – između europskih integracija i povijesnog nasljeđa Janko Veselinović: Pravni i politički aspekti otvorenih manjinskih i drugih međudržavnih pitanja između Srbije i Hrvatske i priključenje Evropskoj uniji Snežana Besermenji: Uloga subindikatora evokativnosti u zbližavanju Hrvata i Srba na primeru rodne kuće bana Josipa Jelačića Zoran Đerić: Srpsko-hrvatske filmske ko/produkcije u XXI veku Mitja Velikonja: Povratak otpisanih – Emancipatorski potencijali jugonostalgije Vjekoslav Perica: Labuđi pjev civilne religije titoizma Dinko Gruhonjić: Mediji i suočavanje s prošlošću – Kako dalje? Mira Radivojević:Nekoliko slika iz saradnje Milana Rakića i Milana Ćurčina

Međunarodni skup u Golubiću, Republika Hrvatska U razdoblju od 25. do 28. kolovoza 2009. godine održan je značajan međunarodni skup pod nazivom “Hrvatsko-srpski odnosi: Politička suradnja i nacionalne manjine” u Golubiću, pokraj Obrovca, Republika Hrvatska. Ovaj skup okupio je znanstvenike iz Hrvatske i Srbije koji su zajedno razmatrali političke i povijesne aspekte odnosa između dviju zemalja, posebno s fokusom na ulogu nacionalnih manjina. Zajedničko tumačenje prošlosti Nakon predstavljanja radova, znanstvenici su donijeli zaključke. Istaknuli su važnost da politika i političari ne bi trebali interpretirati prošlost, već bi tu ulogu trebali prepustiti znanstvenicima. Također su istaknuli potrebu za zajedničkim tumačenjem povijesnih tema kako bi se ojačale političke veze između dviju zemalja. Temeljne teme skupa uključivale su početak razvoja političke suradnje između Hrvatske i Srbije, odnos medija prema prošlosti, ideologiju i položaj manjina te analizu i reviziju udžbenika iz povijesti. Potreba za istraživanjem razbijanja Jugoslavije Znanstvenici su naglasili važnost istraživanja razbijanja Jugoslavije kako bi se unaprijedili hrvatsko-srpski odnosi. Posebno su istaknuli važnost pristupa arhivskoj građi Međunarodnog suda u Haagu. Iako su istaknuli da danas nema većih problema u pristupu arhivskoj građi Hrvatske i Srbije, nedostatak financijske podrške državnih institucija i dalje je prepreka za provođenje takvih istraživanja. Politička suradnja i podrška nacionalnim manjinama Politčari su također sudjelovali na skupu, pri čemu su postignuti određeni dogovori o suradnji između stranaka koje zastupaju interese nacionalnih manjina. Očekuje se da će vlade Hrvatske i Srbije realizirati sporazum o pravima nacionalnih manjina te o pristupu određenoj imovini koja pripada manjinama. Ovaj međunarodni skup predstavljao je važan korak ka jačanju političkih veza između Hrvatske i Srbije te unapređenju položaja nacionalnih manjina u obje zemlje. Organizacija skupa i suradnja između znanstvenika, političara i institucija pokazuje važnost dijaloga i razumijevanja u izgradnji bolje budućnosti za sve zajednice u regiji. Naučni radovi sa skupa “Hrvatsko – srpski odnosi – politička saradnja i nacionalne manjine” u PDF formatu: Filip Škiljan: Djelovanje SKD “Prosvjeta” od 1944. do 1971. godine Ljubica Đorđević: Pravni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji Davor Pauković: Politička tranzicija i Srbi u Hrvatskoj Janko Veselinović: Položaj, značaj i perspektive stranaka srpske i hrvatske manjine u Hrvatskoj i Srbiji Vjeran Pavlaković: From Conflict to Commemoration: Serb-Croat Relations and the Anniversaries of Operation Storm Mira Radojević: Božidar (Boža) Marković i Hrvati Vjekoslav Perica: Hram Svetog Save u Splitu 20 godina kasnije (1989 – 2009) Sanja Ristić: Srpsko – hrvatski odnosi u gimnazijskim udžbenicima u Srbiji Dinko Gruhonjić: Izveštavanje listova “Politika” i “Vjesnik” o godišnjici operacije Oluja, u avgustu 2009. Ana Dević: Nationalist Hegemony and Its Subversions in the Post-Yugoslav Cinema Igor Graovac: Položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Srbiji u 20. stoljeću u Dijalozima povjesničara / istoričara s posebnim osvrtom na teme Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji Nebojša Petrović: Položaj Hrvata u Vojvodini neposredno nakon Drugog svetskog rata

1. Znanstveni skup “Hrvatsko – srpski odnosi” Golubić 2008 Hrvatsko-srpski odnosi u 20. stoljeću – Prošlost i Perspektive U razdoblju od 18. do 20. rujna 2008. godine, Golubić kod Obrovca postao je epicentar važnog znanstvenog skupa pod nazivom “Hrvatsko-srpski odnosi u 20. stoljeću – prošlost i perspektive.” Organiziran od strane Centra za povijest, demokraciju i pomirenje (CHDR), ovaj skup okupio je stručnjake iz različitih disciplina, istražujući političke, kulturne i društvene veze između Hrvata i Srba, s posebnim fokusom na 20. stoljeće. U suradnji s Balkan Trust for Democracy, Srpskim narodnim vijećem iz Hrvatske, Gradom Obrovcem i Dijalogom iz Zagreba, skup je okupio povjesničare, sociologe i politologe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Ova raznolika skupina sudionika vodila je rasprave u okviru dviju radnih grupa, fokusirajući se na prošlost i budućnost odnosa između ove dvije zajednice. Politika i Kultura u 20. stoljeću: Proučavanje Prošlosti Dr. Ranko Končar, profesor s Sveučilišta u Novom Sadu, iznio je ključne zaključke radne grupe koja se bavila “Političkim i kulturnim vezama između Hrvata i Srba u 20. stoljeću.” Nakon živopisnih rasprava o važnim pitanjima iz područja Srpsko-hrvatskih odnosa, grupa se složila da je nužno i povijesno opravdano nastaviti proučavati ove odnose. Istaknuta je potreba za maksimalnom dokumentacijom, uz oslanjanje na dosadašnja istraživanja i valorizaciju izvora. Kritički pristup izvorima, demitologizacija predrasuda i kontinuitet sa istraživanjima prethodnih povjesničara postavljeni su kao ključni ciljevi. Dr. Končar je naglasio važnost kompleksnijeg istraživanja, izbjegavajući politička ograničenja i povezujući teme sa socijalnim, ekonomskim i kulturnim aspektima. Perspektive Razvoja: Budućnost Hrvatske i Srbije Dr. Igor Graovac, predstavnik Hrvatskog Instituta za Povijest, predstavio je sažetak razgovora iz grupe koja se bavila “Perspektivama razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti.” Ovo je bio prvi pokušaj unutar projekta da se istraže buduće perspektive odnosa između Hrvata i Srba. Grupa, koja je uključivala povjesničare, pravnike i politologe, razmatrala je pitanje kako prošlost može utjecati na budućnost odnosa i država. Tema povratka izbjeglica, zaštite manjina, regionalnog razvoja i socijalne isključenosti bila je fokus, ali se isticala potreba za proširenjem diskusija na druge relevantne teme. Dr. Graovac je naglasio važnost usklađivanja terminologije, tehnika rada i metodologije istraživanja, kao i otvaranje dijaloga između stručnjaka iz različitih oblasti. Poruke i Planovi za Budućnost Na kraju skupa, Dr. Darko Gavrilović, predsjednik CHDR, uputio je poruke prisutnima iz struktura vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, kao i drugim institucijama zainteresiranim za ovu oblast. Istaknuto je da teme ovog skupa nisu specifične samo za ovaj region, već imaju globalni značaj. Dr. Janko Veselinović, predstavnik Fonda za pružanje pomoći izbjeglim, prognanim i raseljenim licima, naglasio je važnost medijske prisutnosti na budućim skupovima kako bi zaključci bili dostupniji široj javnosti. Zaključci ovog znanstvenog skupa u Golubiću postavljaju osnovu za daljnje istraživanje i dijalog između Hrvatske i Srbije. Nastojanje da se razumiju kompleksnosti prošlosti, otvori prostor za zajedničke perspektive i osigura objektivan pristup istorijskim izvorima predstavlja ključni korak ka boljem razumevanju i izgradnji budućnosti. Naučni radovi sa skupa u PDF formatu: Filip Škiljan: Problem srednjovjekovnih crkava koje su predane pravoslavnima Vesna Ivanović: Perspektiva politike kohezije