Danas je u Golubiću, obrovačkom otvoren devetnaesti međunarodni naučni skup „Hrvatsko –srpski odnosi“. Skup se održava od 23-27.08.2026. Plenarni dio skupa sastoji se od dva panela: Hrvatsko – srpski odnosi – povijesna gledišta i Turistički potencijali bukovačkog kraja i Južne Like kao element održivog razvoja. Održana je promocija knjige prof. dr Darka Gavrilovića „Svetozar Pribićević i hrvatsko – srpski odnosi na prijelazu stoljeća“ . Na skupu je predstavljeno 12 naučnih radova.
„ Danas se žigošu ljudi po nacionalnoj pripadnosti, a zločini se prelivaju i šire preko granica, kao što je govorio Martin Luter King. Djeca ispaštaju iako nisu kriva ni za šta. Srbi u Hrvatskoj dobro znaju za zluradost reči „Srbi su zapalili Hrvatsku“, kao što Hrvati u Vojvodini na svojoj koži osjećaju to kroz pretnju čelnicima hrvatskih kulturno umetničkih društava“ – istakao je na otvaranju skupa Darko Gavrilović, predsednik Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada.
„Plamen sukoba se u ove dvije zajednice širi radi prikupljanja političkih poena. Narod je po svojoj svjesti prevazišao vlast, u pozitivnom smislu. Mladi ljudi žive drugačije. Skoro mi je mala rođaka rekla kako ovi ljudi pričaju neki čudan jezik ali da ih sve razumije. Ispostavilo se da su Srbi. Na žalost u Srbiji i Hrvatskoj problemi u nerazumevanju kulminiraju. Moja zajednica u Srbiji je pod stalnom stigmog da smo ustaše. Nedavno je čovek po imenu Saša Borojević, političar SNS-a izgovorio takve gadosti o hrvatskoj zajednici, što stvara još veći pritisak na nju“ – rekao je Goran Kaurić, član vođstva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji.
„ Odnosi između Srbije i Hrvatske su najgori nakon ratnih sukoba devedesetih. Hrabri činjenica da su odnosi u višenacionalnim sredinama gde žive Hrvati i Srbi dobri i ne vide se u ozbiljnoj meri posledice sve oštrije nacionalističke retorike. Mi smo u Golubiću i ove godine da kažemo da se ne slažemo sa anticivilizacijskom retorikom i da učeći od nekih drugih naroda, koji su prevazišli svoju ratnu prošlost, treba da se okrenemo budućnosti, odnosno suradnji i pomirenju. Ako toga ne bude bojim se da nam se ne piše dobro na ovim prostorima Balkana. Ako nema ljudi, nema života. Zaleđe je zapostavljeno. Neće biti čudno ako za koju godinu zadarskom Kalelargom budu šetali medvedi. Ukazaću primer na zapuštenih škola u povratničkim sredinama, gde umesto uređenja za društveni život one su danas obrasle šibljem ili služe kao štale.“ – istakao je Janko Veselinović, sveučilišn profesor i jedan od pokretača golubićkih naučnih skupova.
„Teško je od dijece očekivati da se okrenu budućnosti, kada stariji još žive u periodu od 41-45 prošlog stoljeća. Mladima ne treba po svaku cijenu nametati naše interpretacije prošlosti. Ovakvi skupovi iako traju 19 godina možda su sada potrebniji nego 2007. godine kada su počeli. Dijalog naučnika ali i političara je nužan“ – izjavio je Tomislav Vodička, tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba, koji je jedan od suorganizatora skupa.
Skupu su se u plenarnom dijelu obratili gradonačelnik Obrovca, Ante Župan, načelnik općine Gračac, Goran Đekić i Milan Vukelić, potpredsednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske.
Udruga za povijest, suradnju i pomirenje