Rasprava i zaključci sa 11. skupa u Golubiću
Dominantni Narativi i Kultura Sjećanja:
Na tradicionalnom 11. skupu znanstvenika i političara u Golubiću (obrovačkom), povjesničari su raspravljali o dominantnim državnim narativima i kulturi sjećanja u Hrvatskoj i Srbiji te o načinu na koji političke elite koriste te narative u dnevno-političke svrhe. Evo nekoliko preporuka okupljenih povjesničara koje su vezane za uspostavu boljih političkih odnosa u regiji, jačanje demokracije i suradnje između dvije države:
1. Pogled Davora Paukovića (Univerzitet u Dubrovniku):
“Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipulira prošlošću posebno u dnevno-političke svrhe. Na žalost, hrvatsko – srpski odnosi služe isključivo za održavanje neprijateljstva u regionu. Ono što možemo mi povjesničari uraditi je komemoriranje prošlosti na što objektivniji način, a ne da nam komemoriranje služi samo na gledanje parcijalne povjesti koja služi za širenje mržnje.”
2. Perspektiva Bruna Vignjevića (RI-portal):
“Mediji ne smiju inzistirati na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji. U tom smislu moramo zahtjevati i poticati afirmativne medijske sadržaje u smislu suočavanja sa prošlošću. Zbog toga treba poticati kulturu sjećanja koja je tolerantna i koja saosjeća sa žrtvom druge strane, a koja ne vidi samo svoju stranu.”
3. Izlaganje Darka Gavrilovića (CHDR):
“Treba marginalizovati narative koji podstiču mržnju koja isključuje ljude iz društva. Neophodno je osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu. Takva vlast sigurno ne bi vršila progone onih novinara i medija koji imaju kritički otklon prema vlasti. S druge strane, jezik kojim se služe mediji u službi autokrata je jezik koji bi trebao iščeznuti jer on kod ljudi održava živim neznanje o tome da u ratovima ne pobeđuje ni jedna od zaraćenih strana, već samo smrt. Njihovi narativi i nekultura sećanja kojima se mobilišu vojske mrtvih iz ratova 20.veka su putokazi masama ka grotlu u kojem kovitlaju mržnja, bolest i smrt.”
Preporuke za Regionalnu Politiku Pomirenja:
Na temelju rasprava na skupu, znanstvenici, novinari i političari su donijeli sljedeće preporuke:
- Neophodna je marginalizacija narativa koji potiču mržnju i isključivanje ljudi iz društva.
- Treba osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu.
- Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipulira prošlošću, posebno u dnevno-političke svrhe.
- Mediji ne smiju insistirati na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji.
- Treba podsticati afirmativne medijske sadržaje u smislu suočavanja sa prošlošću i razvijanju tolerantne kulture sjećanja.
Ove preporuke predstavljaju korak naprijed u izgradnji boljeg odnosa između Hrvatske i Srbije te jačanju demokracije i suradnje u regionu.
Naučni radovi sa skupa u PDF formatu:
- Aleksandar Lukić: Srpski republikanci i hrvatski nacional-republikanci 1922–1925. godine
- Aleksandar Stojanović: Kvisling ili srpski heroj? Ličnost i delo Milana Nedića u srpskim medijima i dikursu u vreme trajanja sudskog procesa za njegovu rehabilitaciju
- Bruno Vignjević: Slojevi sjećanja: Historiografske kontroverze antifašističkih komemoracija u Brezovici i Srbu
- Ivana Blešić, Tatjana Pivac: Potencijali razvoja herbalnog turizma u Severnoj Dalmaciji
- Daniela Arsenović:Demografski razvoj i perspektive stanovništva Severne Dalmacije
- Dino Buljat: Hrvatsko- srpski odnosi u hrvatskom (anti)ratnom filmu- izgradnja kolektivnog identiteta filmskim interpretiranjem povijesti
- Darko Gavrilović: Kreiranje istorije mržnje; dominantni narativi kao potencijalni distributeri međunacionanih tenzija između Srba i Hrvata
- Filip Škiljan: Identitet i sjećanje; primjer Srba u Zagrebačkoj županiji
- Tatjana Pivac, Ivana Blešić: Mogućnosti za razvoj kreativnog turizma u ruralnim područjima Bukovice
- Vjeran Pavlaković: Croatia’s Contested Memoryscape
