17. međunarodni znanstvenii skup u Golubiću
„Hrvatsko-srpski odnosi; savremeni izazovi saradnje i nasleđa“
Od 25. do 29. kolovoza 2024. u Golubiću (obrovačkom) održan je znanstveni skup „Hrvatsko-srpski odnosi; suvremeni izazovi suradnje i nasljeđa“. Na skupu su učestvovali znanstvenici iz Hrvatske, Srbije i Australije. Skup su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića (obrovačkog) , Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba. Učesnici su bili podijeljeni u dva panela u okviru kojih su raspravljali o izazovima koji se nalaze pred manjinama kada je riječ o opstanku i suradnji manjina, ali i odnosu sa većinskim narodima. S druge strane jedan dio znanstvenika je vodio raspravu o zaštiti lokalnih identiteta i mogućnosti gospodarskog razvoja u bukovičkom kraju.
Tijekom generalne sesije govorilo je nekoliko uvodničara i plenarnih predavača. Ovom prigodom izdvajamo nekoliko izjava. Prof.dr.sci. Janko Veselinović je izjavio: „Ova škola koja je stradala u ratu i zatim djelomično obnovljena ima simboliku. Na jednoj strani zida škole je lastavičije gnjezdo simbol života i mira, a na drugoj pljesan koja nagriza zid. Ta pljesan simbolizira ono najgore od dva naroda i to je ono što truje odnose i nanosi štetu i Srbima i Hrvatima. Te pljesni više ne smije biti.“
Prof. dr.sci. Darko Gavrilović upozorio je na štetno djelovanje političara koji siju mržnju u regionu, ali i na one koji ih slijepo slijede. Nastupajući u tom smislu rekao je: „Nikada političari koji siju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slijede ili mi sami, ako samo umorno i nijemo posmatramo što rade. Zbog toga nije dovoljno samo u sebi nositi odsustvo mržnje i šutiti skriven u svom malom svijetu. Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim djelićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja. A mrziti drugog samo je još jedan vid sporog samoubojstva.“
Prof.dr.sci. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku istaknuo je da se traumatična iskustva iz hrvatsko-srpskih odnosa mogu valorizirati na način da ne proizvode neprijateljski diskurs. To se može graditi putem drugačijih politika povijesti i sjećanja, ali za to trenutno nema političke, a čini se niti šire društvene volje. Odnosi su već nekoliko godina zamrznuti s naglaskom na negativnim aspektima povijesnog nasljeđa.
Generalni tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN) i rekao je kako od ove godine IMIN se pojavljuje kao jedna od organizatora skupa, jer svojim autoritetom se nameće za manjinske teme, ali i podržava brojne akcije znanstvenika koje podupiru ne samo razvoj znanosti već i podržava aktivno učešće znanstvenih institucija u savjetodavnoj ulozi političkim institucijama. IMIN će se, naglasio je prof. Tomislav Vodička, početkom iduće godine pojaviti kao izdavač zbornika radova sa skupa.