Očuvanje nacionalnog identiteta: Zaključci šestog znanstvenog skupa
Na nedavno završenom šestom znanstvenom skupu o hrvatsko-srpskim odnosima, grupa istraživača iz oblasti povijesti, ekonomije i prava raspravljala je o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta. Kroz svoje radove, došli su do ključnih zaključaka koji naglašavaju važnost zaštite identiteta svih građana, posebno nacionalnih manjina, kao i nužnost integrisanja ekonomskih aspekata u ovaj proces.
Višeznačnost identiteta: Identitet je složen i obuhvata različite aspekte, uključujući nacionalni identitet, ali i identitet svakog pojedinca i drugih kolektivnih identiteta. Važno je razumjeti tu raznolikost i promovirati inkluzivnost.
Zaštita manjinskih nacionalnih identiteta: Nacionalni identiteti manjinskih zajednica trebaju punu zaštitu države. Ovo uključuje podršku tradiciji, kulturi, jeziku i pismu, ali i ekonomsku podršku za održivost manjinskih zajednica.
Značaj manjinskih samouprava: Manjinske samouprave imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta i trebaju stabilne pravne i ekonomske uvjete za nesmetan rad. Njihov doprinos multikulturalnosti je od neprocjenjive važnosti.
Integrativni faktori u komemoracijama: Komemoracije i obilježavanje povijesnih datuma moraju uzeti u obzir potrebu za integracijom svih građana. Važno je da se ne stvaraju podjele na nacionalnoj osnovi, već da se promovira zajedništvo i poštovanje različitosti.
Izbjegavanje političkih manipulacija: Identitet, uključujući nacionalni identitet, ne smije biti predmet političkih manipulacija. Važno je da politički akteri poštuju raznolikost i ne koriste identitet kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva.
Doprinos multikulturalnosti: Očuvanje nacionalnih identiteta doprinosi bogatstvu društva i multikulturalnosti. Raznolikost identiteta čini društvo otvorenijim i tolerantnijim.
Međusobno poštovanje i neugrožavanje identiteta: Negovanje nacionalnih identiteta ne bi smjelo ugroziti identitet drugih zajednica. Važno je da obe zajednice međusobno poštuju svoje identitete i da se komemoracije ne koriste kao sredstvo za podizanje tenzija.
Kroz ove zaključke, istraživači su postavili temelje za daljnje razmatranje i unapređenje odnosa između nacionalnih zajednica, ističući važnost poštovanja i inkluzivnosti kao ključnih principa za izgradnju harmoničnog društva.
Naučni radovi sa skupa "Srpsko – hrvatski odnosi u 20. veku – zaštita identiteta" u PDF formatu:
- Filip Škiljan: Nacionalne manjine u hrvatskoj Baranji između čekića i nakovnja – slučaj baranjskih Nijemaca
- Marina Perić Kešelj: Politički transnacionalizam hrvatskih iseljenika u Čileu: povezivanje hrvatskih i srpskih iseljenika i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana (JNO)
- Milan Micić: Seoba i identitet- lički kolonisti u banatu 1920- 1941
- Julija Švonja: Očuvanje nacionalnog identiteta srpske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj kroz razvoj Evropskog društva znanja
- Dragoljub Jovičić: Neophodnost primene holističkog marketing koncepta pri upravljanju organizacijama (preduzećima) u povratničkim sredinama
- Ljiljana Dobrovšak: Hrvatska historiografija i manjinske teme od 1990. do danas – Selektivna bibliografija
- Maria Kavala: An example of ideological propaganda through press: The “Anti-Semitic discourse of the newspaper Makedonia in Salonika (1930-1944)”
- Domna Koffa: Antifascist struggle and the Jews: The case of Yugoslavia and Greece
- Davor Pauković: Diskurs o ustavnoj formulaciji jezika u Hrvatskoj 1989. godine u hrvatskom i srpskom novinstvu
- Janko Veselinović: Zastupljenost dijaspore i pripadnika srpskog i hrvatskog naroda koji žive van granica matičnih država u parlamentu i u političkom životu Srbije i Hrvatske
